понедељак, 11. април 2011.

Cetinje grad heroj

OTVORENA IZLOŽBA U PLAVOM DVORCU NA CETINJU  

Cetinje grad heroj 
 
Državni arhiv Crne Gore u saradnji sa Prestonicom Cetinje u Plavom dvorcu na Cetinju upriličio je izložbu dokumenata i fotografija pod nazivom "Cetinje grad heroj" Srđana Pejovića, rukovodioca odjeljenja za naučnu, informativnu i kulturno-prosvjetnu djelatnost Državnog Arhiva.
Odabrana pisana dokumenta i fotografije zajedno sa legendama koje ih prate slikovito govore o učešću Cetinja u Narodno-oslobodilačkoj borbi, kao i o izuzetno teškom i značajnom periodu u prošlosti Cetinja i Crne Gore.
Po riječima Stevana Radunovića, direktora Arhiva Crne Gore, izložba je upriličena povodom proslave 13. jula, takođe je posvećena i jubileju 35 godina od kako je Cetinju dodijeljen orden Grada Heroja.
On je podsjetio da je sa područja sreza Cetinja, koji je imao oko 28.000 stanovnika, u NOB-u učestvovalo oko 5.000 boraca, ili više nego svaki šesti stanovnik. Poginulo je 1.414, što je gotovo svaki četvrti borac ili svaki dvadeseti stanovnik. Preko 2.000 je internirano u koncentracione logore. Od 1.322 narodna heroja Jugoslavije, 49 je iz cetinjske opštine ili svaki dvadesetsedmi i to učešće je blizu 25 puta veće od učešća u broju stanovnika. Zbog takvog učešća u NOB i doprinosa pobjedi nad fašizmom, predsjednik SFR Jugoslavije je 9. maja 1975. godine odlikovao Cetinje Ordenom narodnog heroja, koji mu je svečano uručen 13. jula iste godine.
- Ovom izložbom željeli smo da podsjetimo na to slavno vrijeme, te događaje i te ljude. Da iskažemo pijetet prema žrtvama i poštovanje za sve ljude koji su zbog ljubavi prema svome gradu i svojoj otadžbini, bili spremni da podnesu takve napore i tolike žrtve za njihovu slobodu i čast. Izborili su i predali u naslijeđe budućim generacijama slobodu i slavu Crne Gore. Naša je obaveza da te ljude i njihova djela ne zaboravimo - kazao je Radunović.
Otvarajući izložbu, gradonačelnik dr Milovan Janković kazao je da je priča o Cetinju pripovijest o simbolu i sinonimu Crne Gore i Crnogorca te da je više od pet vjekova bilo kameni presto slobode.
- Kao bastion i tvrđava slobode ostalo je nepokoreno, nepobjedivo kroz sve epohe svog razvoja. Cetinje je rođeno sa knjigom i prvom državnom štamparijom na svijetu, ali i sa isSukanim mačem u slavu slobode i ljudskog dostojanstva - kazao je Janković i naglasio da je herojska epopeja Drugog svjetskog rata i antifašističke borbe nova i vrhovna etapa slavne cetinjske i crnogorske borbe za slobodu u kojoj se proslavilo i potvrdilo kao herojski grad. 


Z.P. 


http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Kultura&clanak=239070&datum=2010-07-17

петак, 08. април 2011.

Policajci terorišu sveštenika


Sveštenici Crnogorske pravoslavne crkve ni nakon dvije decenije nemaju mira od šikaniranja, što od sveštenika i pristalica Srpske pravoslavne crkve, što od crnogorske vlasti. Zbog problema koje godinama trpi prije nekoliko dana obratio nam se sveštenik CPC iz Mojkovca Neđeljko Furtula. ,,Sveštenik sam četiri godine i službovao sam u Mojkovcu, ali prije godinu dana bio sam prinuđen da sa svojom porodicom napustim svoj grad, kuću i najbliže članove porodice. Trenutno sam podstanar sa svojom porodicom u Podgorici, jer sam pobjegao zbog neprestanog maltretiranja, šikaniranja i napada", kaže Furtula.
Počelo je medijskom i verbalnom harangom na njega i CPC da bi na kraju bio fizički napadnut i probudio se u lokvi krvi nadomak svoje kuće, samo zbog toga, kako kaže, što je sveštenik CPC.
Svaki pokušaj da zaštiti sebe i porodicu bio je uzaludan. Obraćao se policiji u Mojkovcu, ali umjesto da ga zaštite – policajci su mu, kaže, držali predavanja o kanonskom ustrojstvu Srpske pravoslavne crkve i njenom položaju u Crnoj Gori i Mojkovcu. Ismijavali su se kaže njegovim izjavama, iako im je podnosio vjerodostojne ljekarske nalaze koji su potvrđivali da je fizički napadan i povrjeđivan.
,,Dok sam bio u Odjeljenju bezbjednosti Mojkovac, dežurni policajci su mi savjetovali da odustanem od prijava, pokušali su da me ubijede da su napadači dobri ljudi i da se izmirim sa njima, jer ću u protivnom imati velike probleme. Držali su mi lekcije o pravoslavnim crkvama i na ružan način govorili o poglavaru Crnogorske crkve Mihailu. Na pitanje zašto neće da sačine zapisnik – prijavu zbog čega sam došao u stanicu policije, oni su mi kazali da ću, ukoliko budem na tome insistirao, ja biti vinovnik napada, a napadači žrtve", priča Furtula.
Furtula već tri mjeseca ne smije od straha da posjeti stare roditelje u Mojkovcu koji su lošeg zdravstvenog stanja. Njegova kuća u naselju Donja Polja zjapi prazna, jer u njoj odavno ne smiju da zakonače ni njegova supruga sa dvoje maloljetne djece ni on.
Ispred kuće mu je demoliran automobil, svakodnevno su poznati i nepoznati, dolazili da mu prijete zbog toga što je sveštenik Crnogorske crkve i ultimativno od njega zahtijevali da pristupi Srpskoj crkvi ili neće biti živ.
Dok ga je jednom prilikom ispitivao istražni sudija iz bjelopoljskog suda, Furtula je morao da sluša uvrede izrečene na adresu Crnogorske crkve. Sudija Osnovnog suda u Bijelom Polju Rahmo Banda upisao mu je u presudi od 16. decembra prošle godine da je po nacionalnosti Srbin iako je Furtula izjavio da je Crnogorac, a uz to nije ni uobičajeno da se podaci o nacionalnosti unose u sudske presude.
Furtula neprijatnosti trpi od 2001. godine i sve ih pedantno bilježi. Najviše su ga maltretirali policijaci iz Mojkovca. O tome je, navodeći njihova imena i prezimena, upoznao sve relevantne adrese u Crnoj Gori od predsjednika Skupštine, preko vrhovne državne tužiteljice do ministra policije. Niko mu nije pružio pomoć. Žalio se i ambasadama u Crnoj Gori. U ponedjeljak je dao izjavu u MUP-u Crne Gore, a sjutradan o svojim nevoljama obavijestio je ombudsmana.
Neđeljko Furtula traži da mu se omogući elementarno ljudsko pravo - da živi kao slobodan građanin Crne Gore i nesmetano obavlja vjerske obrede u Mojkovcu.

Veseljko KOPRIVICA