Crnogorska akademija nauka i umjetnosti neće štedjeti snage da razvoj Crne Gore usmjerava ka „srećnijem društvu". To je nedavno ministarki za nauku Sanji Vlahović autoritativno obećao predsjednik CANU dr Momir Đurović. Možda se u glavi čelnika te državne institucije zaista nešto prelomilo, pa hoće konačno da se sa ostalim akademicima okrene Crnoj Gori. Do sada je njihov doprinos crnogorskom društvu bio taman kao pokojnog Socijalističkog saveza radnog naroda u čijem je vrhu akademik Đurović proveo nekoliko godina. (Tog podatka nema u njegovoj zvaničnoj biografiji).Đurović inače umije da pogleda s visine. Ideju da treba ujediniti CANU i Dukljansku akademiju, arogantno je odbacio: „To je nonsens, jer se nigdje u svijetu nacionalna institucija ne udružuje sa nevladinom organizacijom".
„Mislim da je to izraz ignorantskog odnosa kojeg Đurovića ima prema svima, osim prema sebi. Mislim, takođe, da je to, na izvjestan način, ne samo nepametna nego i nevaspitana izjava", prokomentarisao je akademik DANU Sreten Perović Đurovićevo reagovanje.
Svi su izgledi da će Crna Gora, koja čak ima oko osamdeset akademika u dvjema akademijama, popričekati dok dobije jednu, respektabilnu i referentnu akademiju.
CANU je, od kada je na njenom čelu Đurović, a on troši drugi mandat, kuća živopisnih dogodovština. Među akademicima CANU, tvrde upućeni, ima i onih koji nijesu objavili ni knjigu. CANU i danas bira članove na plenarnim sastancima u kojima učestvuju ravnopravno i oni koji nijesu građani, niti državljani Crne Gore. To je ne samo nezakonito nego i popriličan državni trošak, jer i te akademike finansira Crna Gora.
Poreski obveznici za honorare akademicima CANU izdvajaju po dvjesta hiljada eura godišnje. Oni zauzvrat rade na projektima koji traju kao latinoameričke tv serije i od kojih Crna Gora neće imati mnogo koristi. Na prošlogodišnjoj skupštini potpredsjednik CANU Mijat Šuković kazao je da se rad na 35 projekata nastavlja i ove godine. Enciklopedija Crne Gore priprema se već dvije decenije. Godinama traje i istraživanje arheološkog lokaliteta Duklja. Kapitalni projekat Crna Gora u 21. stoljeću – u eri kompetetivnosti, za koji je izdvojeno blizu milion eura, pretrpio je brojne kritike. Đurović je bio koordinator projekta, a na njemu je 15 mjeseci radilo 145 istraživača.
Projekat Uređenje vodnog režima Skadarskog jezera i rijeke Bojane traje nekoliko godina i prilično je skup. Ekolozi su rekli da se radi o običnom isušivanju Skadarskog jezera.
,,Stiče se utisak da akademici čitaju požutjele udžbenike i da nijesu svjesni kakve bi nesagledive posljedice implementacija ovog projekta imala na jezero", upozorio je ornitolog Darko Saveljić na početku realizacije tog projekta.
Ništa neobično. Akademik CANU uvjeravao je učesnike naučnog skupa o izgradnji hidroelektrana na Morači da Moraču treba potopiti zato što će onda biti manje - saobraćajnih nesreća.
Đurović je nedavno na sebe skrenuo pažnju javnosti otkrićem da Svjetska banka Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti mora da isplati 400.000 eura - zbog krađe autorskih prava! Predsjednik CANU tvrdi da je Svjetska banka „neovlašćeno uzela" idejni projekat regulacije vodnog režima Skadarskog jezera. Projekat je zajednički rad Crnogorske i Albanske akademije nauka. Međutim, akademik Đurović je ,,zaboravio" da je projekat finansiran iz budžeta Crne Gore sa 400.000 eura. Đurović zapravo traži ponovo novac za ono što je već jednom plaćeno. Zaboravnost ili čovjek izigrava biznismena?
Projekte u nastavcima u CANU su često pravdali nedostatkom novca. Budžet za 2008. godinu iznosio je milion i dvjesta eura. Ovogodišnji je nešto manji od 1. 400.000 eura. CANU je Vladi ispostavila i račun za izgradnju nove zgrade na 5. 515.000 eura. Vjerovatno je akademicima postalo pretijesno u sadašnjoj zgradi pod Goricom. Uzgred, kada je 2003. godine Đurović naslijedio dr Dragutina Vukotića, odmah je zamijenio tablu na zgradi Akademije. Postavio je novu ispisanu - samo ćirilicom.
Čuje se da će biti izmijenjen i Statut tako da predsjednik CANU može biti biran doživotno. Vidjećemo hoće li taj posao biti završen prije nego Đuroviću istekne tekući, drugi mandat.
Akademici CANU, većinom vremešni ljudi, zajedno sa predsjednikom najčešće mudro ćute kada se radi o vitalnim problemima Crne Gore ili njihovi komentari odudaraju od crnogorskih državnih i nacionalnih interesa. Zato se često, u teškim ratnim godinama moglo čuti pitanje - postoji ili na svijetu ijedna akademija koja se zalaže protiv sopstvene države, protiv crnogorskog jezika, samostalnosti CPC ?
- Javno istupanje sa svojim stavovima jedan je od suštinskih načina kako Akademija treba da ispoljava svoje osnovne vrijednosti i utiče na kreiranje budućnosti, govorio je Đurović početkom prošle decenije.
Akademik se selektivno toga pridržava. Nikada ga niko nije primijetio na antiratnim mitinzima u Crnoj Gori, niti je ikada pročitao njegovu osudu zloupotrebe Crne Gore za ciljeve velikosrpskog projekta devedesetih godina prošlog vijeka. Uoči referenduma o crnogorskoj samostalnosti mudro je ćutao.
CANU je bila poznata po tome što je imala podosta akademika kojima je Beograd centar svjetske nauke i umjetnosti. U njoj je promovisan i projekat o bezuslovnom ujedinjenju Crne Gore i Srbije, autora Vlada Strugara.
Početkom devedesetih akademici CANU su potjerani sa naučnog skupa iz Cetinja, jer nisu osudili „oslobađanje" Dubrovnika i "izgradnju još ljepšeg srpskog Dubrovnika"!
Za vrijeme Đurovićevog prethodnika Dragutina Vukotića CANU se zajedno sa Srpskom akademijom nauka i umjetnosti, Akademijom nauka Republike Srpske i nekim fakultetima iz Srbije obavezala da naučno doprinese standardizaciji srpskog jezika. Sporazum nije raskinut iako je u međuvremenu Crna Gora postala samostalna, a crnogorski jezik uveden kao službeni.
Pokojni akademik Pavle Mijović svojevremeno je predviđao - ako ikad dobijemo svoju državu, mi koji smo bili nesporno za nju bićemo gurnuti u drugi plan, a glavnu riječ će i dalje voditi ovi koji su protiv nje.
Pogodio je.
Veseljko KOPRIVICA
Нема коментара:
Постави коментар